Skip to main content

Mr.sc. Ivica Plišić ponovno na čelu krčkoga komunalca

Ponikve su jedno od boljih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj.

Poznati hrvatski stručnjak za vodno gospodarstvo, mr.sc. Ivica Plišić, 1. siječnja ove godine preuzeo je direktorsku funkciju u Ponikvama za koje ima samo riječi hvale. Najveći prioriteti četverogodišnjega mandata za Plišića su završetak projekta kanalizacije, izrada projektne dokumentacije za nadvišenje jezera Ponikve te stvaranje uvjeta za brzi internet na otoku.

Fri, 02/02/2018 - 13:42

Od 1. siječnja ove godine Ponikve imaju novoga direktora, mr.sc. Ivicu Plišića, diplomiranog inženjera građevinarstva, koji je na toj funkciji zamijenio dugogodišnjega direktora, Frana Mrakovčića. Plišiću je to drugi direktorski mandat u Ponikvama, a prvi je odradio prije 30-ak godina, od 1986. do 1990. godine, na počecima svoje bogate karijere. 

Izazovi koji su ga dočekali na novom radnom mjestu za Plišića nisu nepoznanica. Budući da je posljednjih šest godina proveo na čelnim funkcijama Hrvatskih voda (najprije kao generalni direktor, potom direktor Razvitka te zamjenik direktora Razvitka), dobro je upoznat s komunalnom problematikom u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i na otoku Krku.

Ivica Plišić

Ponikve u vrhu Hrvatske

– Vodeći Hrvatske vode imao sam uvid u rad svih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, a Ponikve sam posebno pratio zato što sam porijeklom s Krka. Imao sam dojam da uredno posluju, a u ovih mjesec i pol dana, koliko sam ovdje, zaista sam se uvjerio da je u Ponikvama sve u najboljem redu. Dapače, smatram da su Ponikve, koje je posljednje 22 godine vodio Frane Mrakovčić,  jedno od boljih komunalnih poduzeća u Hrvatskoj. Ne radi se tu o mojem dojmu, već je to dosta jednostavno usporedivo. Potvrđuju to i posljednje aktivnosti povezane sa zakonskom obvezom  donošenja Odluke o načinu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, ističe Plišić.

 

Naime, dok  se druge jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske moralo putem zakona i zakonskih uredbi natjerati na odvajanje otpada, na Krku je to tek formalnost jer se već odvaja 54% pa Plišić u šali dodaje kako ispada da su se spomenute zakonske uredbe prilagodile onome što se već radi na Krku.

- Što se pak tiče kadrova koje sam zatekao u Ponikvama, mogu reći da sam također  zadovoljan. Dobro komuniciramo, razumijemo se, ljudi rade kvalitetno, što se vidi i u rezultatima poduzeća. Ljudski resursi s kojima raspolažemo zadovoljavaju naše potrebe. Zadovoljan sam i komunikacijom s krčkim (grado)načelnicima koja je izvrsna. Bio sam već i na svim Vijećima, kada se donosila Odluka o načinu prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada i  tada sam imao priliku upoznati i sve otočne vijećnike, tako da su moji prvi dojmovi vrlo pozitivni. Načelno, mislim da postoje svi preduvjeti za uspješan zajednički rad, kaže Plišić.

Prioritetni projekti

Pored dobro ustrojenog poduzeća, bivši direktor Frane Mrakovčić Plišiću je u nasljeđe ostavio i nekoliko velikih, već započetih projekata, prije svega Projekt prikupljanja, zbrinjavanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na otoku Krku, vrijedan 650 milijuna kuna.

- U javnosti je već više puna naglašeno da je projekt kanalizacije jedan od najvećih krčkih projekata dosad. No, smatram da su i oni prijašnji projekti bili jednako veliki, neki čak i veći. Naravno tu je Krčki most, ali osobito tu mislim na projekt vodoopskrbe. Voda je dovedena u svaku krčku kuću, s nekoliko, u globalu gledano, zanemarivih iznimki. To je uistinu bio velik, dugogodišnji projekt. Na tom planu još moramo realizirati projekt nadvišenja brane na jezeru Ponikve, čime će se povećati ukupni kapacitet akumulacije s današnjih dva na čak sedam milijuna kubičnih metara vode, što će otoku Krku osigurati dovoljne količine kvalitetne vode. Bit ću zadovoljan ako do kraja mandata riješimo sve pripremne radnje, tj. projektnu dokumentaciju  i osiguramo preduvjete za početak građevinskih radova. To bi bio velik  uspjeh, kaže Plišić.

U odnosu na vodoopskrbu, ovaj projekt kanalizacije će se morati napraviti brže, tim više što je obuhvaćen samo priobalni dio otoka. - Organizacija tog projekta je dobro postavljena, sve štima, posao se nastavlja prema planu. Naravno da će biti poteškoća, kao i prilikom realizacije svakog velikog projekta, ali to je normalno. Trenutačno je na terenu 20 ekipa, kopa se na sve strane, u svim općinama i gradu Krku. Neki  izvođači su brži i bolji, a neki sporiji. Možda će se građanima činiti da sve to ide presporo, međutim, treba imati na umu da je ovo europski projekt koji sa sobom nosi i europska pravila, a to znači da svi papiri moraju štimati i to koči neke izvođače. Trenutačno smo zbog toga u zaostatku u odnosu na plan, ali sve je to nadoknadivo. Nama je najvažnije da do 15. lipnja sve što je sada raskopano bude asfaltirano i da izvođači prekinu rad tijekom turističke sezone, ističe Plišić.

Ponikve – zadnja stanica bogate karijere

Novi direktor Ponikava iza sebe ima 38 godina dugu profesionalnu karijeru koju je počeo 1980. godine, odmah nakon završetka Građevinskoga fakulteta u Rijeci, i to u Institutu građevinarstva Hrvatske (IGH) Zagreb, OOUR-u Rijeka, najprije kao mlađi istraživač-pripravnik, potom istraživač. Dvije godine kasnije postaje asistent na riječkome Fakultetu graditeljskih znanosti, u sklopu Građevinskoga instituta Zagreb, gdje je od 1985. godine bio tehnički voditelj Zavoda za hidrotehniku. Ono što je krčkoj javnosti već poznato, od 1986. do 1990. godine bio je direktor Ponikava, potom je ponovno dvije godine angažiran kao asistent na Fakultetu graditeljskih znanosti u Rijeci. Godine 1992. vraća se u IGH, P.C. Rijeka, gdje provodi 10 godina, a 2002. prelazi u Hrvatske vode i postaje direktor VGO-a Rijeka. Godine 2005. karijeru nastavlja u Zagrebu kao direktor IGH-ovog Zavoda za hidrotehniku, a 2008. imenovan je direktorom Poslovnog centra IGH-a u Rijeci. Od 2009. do 2012. bio je direktor Zavoda za hidrotehničko projektiranje, također u IGH, u sektoru IGH Projekt. Ostatak karijere, kao što je već rečeno, proveo je u Hrvatskim vodama, gdje je od 2012. do 2016. bio generalni direktor, a potom direktor Razvitka te zamjenik direktora Razvitka. S te funkcije došao je u Ponikve u kojima će, prema najavama, završiti svoju bogatu karijeru.

Najveći poslovni uspjesi

A ta je karijera vrlo često bila neposredno vezana uz otok Krk i njegove razvojne projekte.

- Na početku karijere u IGH-u bavio sam se nadzorima kanalizacije, a negdje 1984. godine počeo sam raditi i nadzore na krčkom vodovodu, zajedno s Tomom Čandrlićem, našim poznatim inženjerom. U krčku komunalnu „priču“ još sam se jače udubio u svojem prvom direktorskom mandatu u Ponikvama u koje sam došao 1986. godine. Već tog ljeta, sjećam se, Krk je bio 15 dana bez vode tako da je pitanje vodoopskrbe bilo goruće za otok Krk. Moj zadatak i zadatak monjih suradnika bio je realizirati projekt izgradnje vodovoda, a očekivanja su bila da to bude gotovo do 1992. godine, dakle za šest godina, a mi smo uspjeli za tri godine. To smatram jednim od svojih prvih većih uspjeha. Potom sam se vratio u IGH  gdje sam kao projektant izrađivao i vodio dosta projekata u široj regiji. Sve su to bili projekti koji nisu ostali samo „mrtvo slovo na papiru“, nego su se uistinu i realizirali, tako da i to smatram svojim poslovnim uspjehom, pojašnjava Plišić.

Tri doktorata

Paralelno s poslovnom, Plišić je razvijao i znanstvenu karijeru. Nakon stjecanja diplome na Građevinskom fakultetu u Rijeci, magistrirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Napisao je i čak tri doktorata, posljednji 2005. godine, ali stjecajem okolnosti do danas nije doktorirao. Predavao je na Građevinskom fakultetu u Rijeci, sudjelovao na mnogim kongresima posvećenima komunalnoj djelatnosti. Impresivan je i popis njegovih dosad objavljenih radova. Naime, autor je, ili koautor, četrdesetak radova i znanstvenih tema, a jedan je od autora i dvaju „Priručnika za hidrotehničke melioracije“.

Plišić rado spominje i svoj osmogodišnji volonterski angažman u riječkome Poglavarstvu, koji je počeo 2001. godine. - Tada sam ušao u SDP i politički se angažirao. Tih godina direktor IGH-a, Petar Đukan, ponovno me pozvao da prijeđem u IGH u Zagrebu. U prva dva navrata te sam ponude odbio i ostao u Rijeci iz obiteljskih razloga, no, 2005. godine sam taj poziv prihvatio i preselio u Zagreb. U IGH-u sam vodio Zavod za hidrotehniku. S ponosom mogu reći da smo taj odjel jako uspješno razvili, imali smo 80 ljudi, više nego bilo koja druga projektantska kuća u Hrvatskoj, a vodili smo i po 200 projekata odjednom. Neki od njih uistinu su bili mega projekti, poput crpne stanice na kanalu Dunav-Sava, hidrocentrale Lešće i sl. Projektirali smo i kanal Kneževi Vinogradi tj. navodnjavanje i obranu od poplava, također s crpnom stanicom. Radili smo i planove odvodnje otpadnih voda po županijama, itd., pojašnjava Plišić.  Godine 2012. Plišić je postao generalni direktor Hrvatskih voda što predstavlja krunu njegove zavidne karijere. - Četiri godine bio sam na čelu Hrvatskih voda i  usudio bih se reći da sam tu funkciju obnašao s dosta autoriteta, jer o toj struci uistinu znam mnogo. Imao sam potporu Vlade RH tako da sam na neki način vodio i ukupnu vodnu politiku Hrvatske. Na neki način, taj moj mandat obilježile su i velike poplave koje su tih godina zadesile Hrvatsku, zbog ekstremnih količina padalina, navodi Plišić koji je, nakon što je 2016. godine smijenjen s te pozicije, još godinu i pol ostao u Hrvatskim vodama iz kojih je početkom ove godine prešao u Ponikve.

Čvrste veze s Bodulijom

Najnoviji poslovni angažman Plišića je doveo na Krk s kojim i inače ima čvrste, rodbinske veze. - Moji roditelji su s Krka, tata iz Garice, mama iz Baške. Ja sam rođen u Rijeci i školovao sam se u Rijeci gdje sam i živio, ali sam ljetne praznike redovito provodio na Krku. Imam tu mnoge školske prijatelje s kojima sam studirao i s kojima i danas održavam prijateljstvo. Moja obitelj danas ima kuću u Njivicama, tako da tu poznam svih i veselim se našim druženjima, kartama, boćanju, kaže Plišić.

A na pitanje što ga je motiviralo da iz Hrvatskih voda prijeđe u Ponikve, koje jesu izvrsno poduzeće, ali ipak lokalno, Plišić odgovara: - Za mene je ovo pozitivna promjena. Moja supruga u šali kaže da sam sad veća „faca“, nego kad sam bio generalni direktor Hrvatskih voda. Šalu na stranu, ovdje me čeka ozbiljan posao. Veseli me što sam dobio jednoglasnu potporu Skupštine. A najveća razlika koju ja vidim u odnosu na Hrvatske vode jest u tome što se u Hrvatskim vodama rade dugoročni projekti, tj. tamo se već sada pišu projekti za razdoblje 2020.-2027., a ovdje u Ponikvama bit ću koncentriran na kratkoročne ciljeve i projekte, kaže Plišić.

Poznat kao radoholičar, na naše pitanje hoće li godišnji odmor provesti na Krku, odgovora:

- Ja baš i ne idem na godišnji odmor. Prvi put sam to učinio tek prije tri godine, kada sam sa suprugom posjetio tetu u Americi. Uostalom, ovdje u Ponikvama se radi do 15.00 sati. Iza toga do kraja dana je dovoljno vremena za godišnji odmor, uz smijeh zaključuje Plišić.

 

 

 

Cijene do kraja godine ostaju iste

Što se tiče očekivanih novina u načinu zbrinjavanja otpada, a riječ je o odvoženju nerazvrstanog otpada na Marišćinu, dobra je vijest da se ove godine cijena te usluge za Krčane neće povećati, sukladno odluci Skupštine Ponikava. Istodobno, predstavnici Ponikava informirali su sva predstavnička tijela krčkih samouprava da će se do kraja godine analizirati trošak odvoza otpada na Marišćinu te sukladno tome, napraviti izračuni za novi cjenik te usluge. Prema prvim procjenama, cijena te komunalne usluge za Krčane će poskupjeti za najviše 25%. Isto tako, sukladno zakonskoj obvezi, za građane koji ne budu razvrstavali otpad predviđena je kazna u iznosu od 1000 kuna. No, direktor Plišić ističe da će kažnjavanje biti krajnja mjera te da će se prednost davati dodatnoj edukaciji i poticanju građana da poštuju pravila, o čemu će brinuti Ponikvine eko patrole.

 

Brzi internet na otoku

U dogovoru s krčkim (grado)načelnicima u pripremi je još jedan važan projekt – uvođenje infrastrukture za brzi internet. Kako ističe Plišić, realizaciju tog projekta također će preuzeti Ponikve. - U skorašnje vrijeme biti bez brzog interneta će biti kao da si bez vode. Zato mislimo da taj projekt treba što brže ostvariti jer je to velika stvar za otok. Mi u Ponikvama trenutačno nemamo ljude za taj projekt pa se moramo ekipirati, što ćemo riješiti preraspodjelom postojećih kadrova i dovođenjem novih. Stvaranje infrastrukture za brzi internet biti će izazov za naredno razdoblje, kaže Plišić.