Skip to main content
Učestala pitanja i odgovori

Učestala pitanja i odgovori (FAQ)

Jesmo li uopće, i kako, ovlastili Ponikve da pokrenu ovaj projekt?

Otočne jedinice lokalne samouprave su odgovorne za odluke komunalnog društva čiji su vlasnici i osnivači, te one ovlašćuju Ponikve da prikupljaju otpad u skladu s normama Europske Unije. Općine i gradovi u kojima se nalazite zastupaju interese svojih građana/mještana čija je volja na legitiman način poštovana.

Nije li ovaj novi sustav odvajanja otpada donesen pomalo nepromišljeno, bez konzultacija sa stanovnicima/korisnicima i prethodnih priprema? 

Sustav odvojenog prikupljanja otpada „Od vrata do vrata“ najprije je dobio odobrenje na Skupštini, potom su poslani leci svim korisnicima, objavljen je veliki članak u Otočnom Novom listu, a o svemu se govori i na društvenim mrežama već mjesec dana. Priprema je odrađena, o čemu najbolje govori mali postotak neinformiranih korisnika kod dodjele novih kanti.

Novi sustav odvajanja ne bi se uvodio da nismo imali pozitivna iskustva višegodišnje primjene u razvijenim europskim zemljama. 

Umjesto postojećih uličnih spremnika, uvedene su posude od 23 litre za bio otpad i 35 litara za miješani komunalni otpad, koje će se dodjeljivati pojedinačnom domaćinstvu, pri čemu ćemo sada imati otpad u našim dvorištima, garažama, stanovima i morati iznositi na rubove javnih površina, kako bi ih djelatnici komunalnog poduzeća mogli isprazniti. Nije li to previše komplicirano? 

Ovakav sustav nije ništa novo. Sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata, u kojem svako domaćinstvo ima vlastitu posudu, najracionalniji je način prikupljanja otpada jer tako svaki korisnik odgovara za sadržaj i higijenu svoje posude. Mnoga naselja u Hrvatskoj imaju sustav individualiziranih posuda (u priobalju su tu Crikvenica i Novi Vinodolski, a u zaleđu gotovo sva manja mjesta). Čak smo u prošlosti (do kraja 80-ih) sličan sustav, koji je onodobno bio isključivo prikupljanje miješanog komunalnog otpada, imali i na Krku, ali smo se zbog naglog porasta broja turista i nepostojanja ekološke svijesti morali orijentirati na zajedničke ulične spremnike. Vremena se mijenjaju, pa smo tako 2005. godine uveli primarnu selekciju, a otkako je Hrvatska postala članicom EU ovakav potez nameće nam se kao obveza u zbrinjavanju otpada i ovo je samo logičan nastavak svih naših aktivnosti.

Kako će ovakav sustav funkcionirati po ljeti, kada se uz rubove javnih površina parkirani automobili, često s obje strane ceste? Kako će pritom brojni turisti prolaziti uz naše puteve, ako će isti biti zauzeti ovim kantama? 

Posude za prikupljanje od vrata do vrata neće zauzimati toliko prostora, a mogu se postaviti diskretno uz rub parcele i pritom neće ometati promet niti prolaznike. Također, propisno parkirani automobili (na za to predviđenim parkiralištima) ne zauzimaju puteve za prolaznike niti prostor ispred parcela od privatnih kuća. Za nepropisno parkirane automobile, tu su komunalni i prometni redar pojedine jedinice lokalne samouprave.

Osim toga, područja starih gradskih jezgri ostaju u starom sustavu odvojenog prikupljanja odnosno i dalje ostaju  setovi kontejnera za odvojeno prikupljanje na više lokacija  (u budućnosti planiramo postavljanje polupodzemnih kontejnera na ovim lokacijama s ciljem rijeđeg odvoza i izbjegavanja neugodnih mirisa pogotovo tijekom ljeta. Dakle, odvoza otpada od vrata do vrata neće biti u povijesnim gradskim ulicama. Ondje gdje su uobičajeni prolazi za plažu, uz obiteljske kuće, korisnici će se naviknuti postavljati kante diskretno uz svoj ulaz u određeno vrijeme da ne smetaju prolaznicima, te će ih nakon odvoza uklanjati.

Kako će naši turisti (pritom mislimo na privatni smještaj) znati raspored odvoza i način na koji se kod nas odvaja otpad? Koliko će naš zadatak, kao domaćina biti da razvrstavamo njihov otpad? 

Već su se i do sada tiskali i djelili materijali namijenjeni gostima. Što se tiče iznajmljivanja apartmana i soba u privatnom smještaju, svaki vlasnik apartmana dužan je odraditi tri koraka:

  1. preuzeti potrebne posude, ovisno o broju apartmana – u slučaju potrebe može preuzeti i dodatne spremnike za bio otpad i miješani otpad jer je nabavljeno dovoljno kanti;
  2. upoznati gosta s načinom prikupljanja otpada - uputiti gosta da sav koristan otpad (staklo, plastika, metal, papir) odlaže u za to predviđene ulične spremnike, te ukazati na posude za bio otpad i miješani otpad, koje će biti smještene negdje u dvorištu;
  3. domaćin, odnosno vlasnik apartmana dužan je voditi računa o terminu odvoza i iznijeti kantu do ceste. 

Zašto mijenjati sustav koji možda nije idealan, ali zadovoljava potrebe građana?

Ovaj sustav zajedničkih kontejnera imamo već 30-ak godina i potrebna je promjena na višu razinu da svaki korisnik dobije kantu za svoj otpad. Ljeti se povremeno suočavamo s reklamacijama građana zbog neugodnih mirisa uličnih spremnika, iako ih redovito peremo. Zbog činjenice da su kontejneri bili na javnoj površini, dio korisnika se neodgovorno ponašao jer je znao da će se otpad pokupiti čak i ako ga nepravilno odlože. To je dovodilo do opravdanih reklamacija korisnika, pogotovo onih koji su bili bliži kontejnerima. Ovim pristupom svaki korisnik pazit će kako odlaže, posude neće biti na suncu po cijele dane i rezultati će se ubrzo pokazati.

Navedeno je da više neće biti neugodnih mirisa uličnih kanti. Neće li zato biti neugodnih mirisa pred kućama? 

Pravilo je da se bio otpad ubacuje u kućnu posudu uz pomoć vrećica, upravo radi higijenskei  zaštite od neugodnih mirisa. Sama posuda zatvara se hermetički da se mirisi ne šire po okolišu (što nije slučaj s uličnim kontejnerima koji nerijetko ostanu otvoreni, ili nesavjesni pojedinci ubace vrećicu koju nisu prethodno zatvorili na taj način da se sadržaj cijedi s vanjske strane kontejnera, pa se neugodni mirisi šire i po nekoliko metara od kontejnera). U ljetnim mjesecima kada je ovaj problem više naglašen, odvoz se organizira svaki drugi dan. Stoga je ovakav sustav najbolje rješenje za sprječavanje neugodnih mirisa bio otpada i otpada općenito. 

Što možemo učiniti da spriječimo da mačke, galebovi i slične životinje raznesu posude i otpad po ulicama?

Posude imaju blokadu koja onemogućava da se otvore i da se otpad iz njih raznese te ih životinje ne mogu otvoriti. Isto tako, posude se ne mogu otvoriti niti kada se u slučaju određenih vremenskih prilika prevrnu (npr. jakog vjetra).

Što ako vjetar raznese posude predaleko?

Svatko može naći kutak unutar dvorišta gdje će blokirati kantu da je vjetar ne odnese.

U danima kada nema odvoza bio otpada, ili miješanog komunalnog otpada, postoji li opasnost da će pojedinci bacati vrećice s istim na ulicu, u tuđe dvorište, kanalizaciju i sl.?

Da se nalazimo u kraju gdje odvajanje otpada još uvijek nije praksa, gdje su ovakve navike kod stanovnika tek u povojima i svi su navikli sve ubacivati u istu vrećicu i isti kontejner, ovakva bi opasnost postojala.
Međutim, s obzirom na to da svijest o važnosti odvajanja već postoji, savjesni stanovnici brzo će se naviknuti i organizirati svoje nove navike u odvajanju, a time će pozitivno utjecati i na one koji u dosadašnjem modelu još nisu stekli ovakve navike. Zar nije puno veći problem nositi vrećice do kontejnera, nego imati kantu u dvorištu, koju samo treba pripremiti za odvoz.
S druge strane, plastika, staklo, papir i sitni metal su materijali koji se mogu prikupljati kod kuće u istoj vrećici i onda odvojiti ispred uličnih spremnika, i ne predstavljaju problem po pitanju neugodnih mirisa.

Što je sa sezonskim stanovništvom, koje se mora riješiti otpada prije povratka s godišnjih odmora, ili sa stalnim stanovništvom koje mora isto učiniti prije dulje odsutnosti (putovanja i sl.)?

Na reciklažnim dvorištima postavljeni su posebni spremnici za bio otpad i miješani komunalni otpad gdje stalni i sezonski stanovnici mogu ostaviti otpad kojeg se u datom trenutku trebaju riješiti.

Što ako nam netko ukrade kante? Što ako se razbiju?

Nema razloga da se kante kradu, jer će svi imati iste kante. U slučaju da pojedina kanta nestane ili se uništi, nadoknada će funkcionirati kako je do sada funkcionirala nadoknada postojećih razbijenih ili izgorenih uličnih spremnika.

Što će biti s postojećim uličnim spremnicima i kamionima za odvoz?

Postojeći spremnici će i dalje biti u funkciji jer se ovaj sustav odnosi samo na obiteljske kuće dok će stare jezgre i sve stambene zgrade s 6 i više stanova i dalje funkcionirati kao i do sada. Isto tako, sustav se kroz dvije godine uvodi na cijeli otok pa će se odvoz i dalje vršiti postojećim kamionima, koji će po potrebi biti obnovljeni, ali neće biti nabave novih. Kod zamjene dotrajalih vozila orjentirat ćemo se na nabavku manjih a samim time i tiših kamiona. 

Stambene zgrade ostaju u starom sustavu?

Kako bi se izbjeglo gomilanje malih posuda ispred stambenih zgrada, stanovi, tj. stambene zgrade imat će veliki set posuda za odvojeno prikupljanje otpada kao što to imaju i sada.

Zašto govorimo da će ovakav sustav imati pozitivan učinak na turizam? Razmišlja li ijedan turist na taj način?

Gospodarenje otpadom je svojevrsni razvojni proces, evolucija koja je išla od vremena kada su se stvari čuvale i koristile mnogo puta, pa do nepromišljenog konzumerizma gdje se mnogošto počelo olako odbacivati.
Sada živimo u vremenu prelaska s linearne (proizvodnja novih dobara uz odbacivanje starih) na cirkularnu (proizvodnja novih, modernih dobara uz korištenje resursa starih). Stoga je svjesno odvajanje što većeg udjela otpada veliki plus za zonu i regiju, pa i u turističkom smislu, a posebno su na cijeni zone u kojima se to odvajanje vrši na sofisticiran način, koji garantira maksimalni udio. Riječ je o nečemu što za stanovnika predstavlja malenu prilagodbu, a za ugled kraja u kojem živi veliki korak. Jeste li znali da se upravo ovih dana u Europskom parlamentu vodi rasprava o novom cilju na razini Europe a to je povećanje odvojeno prikupljenog otpada sa 50% na 75% do 2020. godine?  

Zašto tek ovaj sustav povećava udio odvojenog otpada? Nije li se moglo većom kontrolom povećati učinkovitost prethodnog sustava?

Prilikom primjene sustava od vrata do vrata, svaki stanovnik sam vodi brigu o čistoći svoje posude i onome što ubacuje, prema svojoj savjesti, koja se na ovaj način povećava. Uz prethodni sustav gotovo je nemoguće ostvariti više od 45% učinkovitosti, a uvesti djelotvoran sustav kontrole također je teško izvedivo budući da su kontejneri na javnoj površini pa nema individualne odgovornosti. Primjerice, postavljanje nadzornih kamera na svako mjesto gdje se nalaze ulični kontejneri stajalo bi puno više novaca nego uvođenje ovakvog sustavu, a sve i da kamera snimi počinitelja prekršaja, teško bi bilo provesti sankcije.
Stoga, sasvim je jasno da ovakav sustav uvelike podiže učinkovitost odvajanja otpada, smanjuje količinu miješanog komunalnog otpada, i za budućnost smanjuje troškove korištenja usluga Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada.

Brošura koju smo dobili uz nove kante spominje smanjenje troškova. Hoće li to smanjenje troškova imati utjecaj na cijenu koju plaćamo za odvoz otpada? Hoće li Ponikve još više zarađivati na prodaji odvojeno prikupljenih sirovina?

Kada bi neki predmet, ili sirovina, bili toliko vrijedni da bi se komunalci na njihovoj prodaji mogli obogatiti, vi to ne biste odbacili, nego bi se probali sami obogatiti na tome. 

Općenito, svako zbrinjavanje otpada košta, a najskuplje je zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, stoga se odvajanjem samo smanjuju troškovi zbrinjavanja, samim time što se manja količina odvozi na obradu u regionalne centre (koji su u skladu s regulativom EU jedina mjesta na koja se isti može dovesti), to se manje plaća njihovo korištenje, a prodajom odvojenih sekundarnih sirovina skupi se simboličan iznos koji pokriva dio tog troška.

Naime, mi se pripremamo za situaciju kada proradi naš regionalni centar na Marišćini gdje će se po toni plaćati zbrinjavanje nerazvrstanog (miješanog) otpada. Budući da sada imamo 10 000 tona tog otpada i da se očekuje, prema europskim iskustvima, cijena oko 100 Eur-a po toni, što je ukupno 1 mil. EUR-a ili 7,6 mil. kuna, što bi u ovom trenutku značilo povećanje cijene za 50%, jasna je matematika- što manje toga otpada predajemo, manje će porasti cijena te usluge i tako će se zaštititi korisnike od povećanih računa. Kada bismo postigli do 2020. godine 80% razvrstanog otpada, cijena za korisnike ne bi se značajno povećavala.

Štoviše, kada se počnu pokazivati efekti ovog sustava, i kad se izračunaju uštede, uvest će se i benefiti-popusti za korisnike, rade motivacije u daljnjem napretku u ekološkom razmišljanju i ponašanju.

Nisu li ove kante premalene za prosječnu obitelj?

S obzirom na podatke koliko 4-člana obitelj “proizvede” otpada dnevno, u sadašnjoj situaciji kada je udio odvojeno prikupljenog otpada oko 40-45%, pokazalo se da nema razloga za veći volumen kante, posebno s obzirom na to da želimo postići udio od 80%. Ukoliko netko ima više otpada za te dvije kante od prosjeka koji je utvrđen, onda je problem u tome da ne razvrstava kako treba odnosno sve baca u jednu vreću bez odvajanja.

U slučaju kada netko iznimno ima nešto više otpada (npr. zbog kakve proslave ili sl.) uvijek može besplatno odvesti svoj otpad na reciklažno dvorište (u Krku je to na izlasku iz mjesta u smjeru Vrha).

Koji je raspored primjene projekta?

T ijekom 2017. kompletirali smo sustav u Krku i Puntu te uklonili sve ulične kontejnere, ostali su samo zeleni otoci na javno korištenje.

U 2018. godini kompletirat ćemo sustav u Omišlju, Malinskoj i Njivicama, a ostatak otoka planiramo kompletirati tijekom 2019.